{"id":5873,"date":"2021-07-01T04:44:07","date_gmt":"2021-07-01T04:44:07","guid":{"rendered":"http:\/\/accursed-mountains.me\/gastronomy\/"},"modified":"2021-08-19T08:43:38","modified_gmt":"2021-08-19T08:43:38","slug":"gastronomija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/accursed-mountains.me\/bs\/gastronomija\/","title":{"rendered":"Gastronomija"},"content":{"rendered":"

Kuhinja ovih prostora je pravi odraz kulture, tradicije i istorije naroda koji ovdje \u017eive. Ovo je etni\u010dki raznovrsna teritorija, i svaki narod sa sobom donosi svoje obi\u010daje i svoje recepte, i doprinosi bogatstvu planinske gastronomije. Ono \u0161to je zajedni\u010dko svima koji \u017eive na planinama, \u0161to im je utkano kao genetski kod, jeste jaka i kalori\u010dna hrana, neophodna za okrutne vremenske prilike, ali i velike napore i fizi\u010dku aktivnost koja je ovdje bila karakteristi\u010dna, s obzirom na sto\u010darstvo i poljoprivredu koji su oduvijek bili glavni izvor prihoda lokalnom stanovni\u0161tvu. Ono \u0161to je dodatna karakteristika planinske kuhinje proizilazi iz \u010dinjenice da se u planinama \u017eivjelo siroma\u0161no, a siroma\u0161tvo je uzrokovalo kreativnost u kuvanju i oslanjanje na veliki broj \u201edivljih\u201c namirnica, koje se nisu uzgajale ve\u0107 su se prosto sakupljale u \u0161umama i na livadama, a to je obi\u010daj koji se i do danas zadr\u017eao u ruralnim podru\u010djima.<\/p>\n

Za vi\u0161e informacija o kuhinji planinske regije, kao i za informacije o gastro rutama, molimo vas posjetite sajt www.montegastro.me<\/a>. A ovdje vam predstavljamo nekoliko tipi\u010dnih jela ove zone.<\/p>\n

<\/a>Kukuruzni ka\u010damak<\/h4>\n
1 \u00bd – 2l vode, 500gr kukuruzno bra\u0161no, 300gr sira, 200gr kajmaka, 1 ka\u0161i\u010dica soli<\/h6>\n

U posoljenu kipe\u0107u vodu dodati bra\u0161no. Bra\u0161no ne treba mije\u0161ati ve\u0107 treba da ostane na povr\u0161ini vode u obliku kupe kroz koju treba varja\u010dom napraviti udubljenje i ostaviti da se kuva na tihoj vatri oko 40min. Kada bra\u0161no nestane sa povr\u0161ine vode, vi\u0161ak vode (ako ga ima) ocijediti u odvojenu posudu. Kuvano bra\u0161no, odnosno ka\u010damak, mije\u0161ati ka\u010damarom\u00a0 (ako je gusto dodati odlivene vode) dok se \u010ditava masa ne ujedna\u010di. Sir i kajmak otopiti u odvojenu posudu i osmo\u010dati ka\u010damak.<\/p>\n

Ima u ka\u010damaku ne\u010deg \u0161to je vi\u0161e od hrane. Kao \u0161to u slici \u010dobana koji ga jo\u0161 ponegdje jedu na ko zna koliko star na\u010din \u2013 iz jedne posude, kotla sa ognji\u0161ta \u2013 ima i ne\u010deg vi\u0161eg i dubljeg. Ne\u010deg vanvremenog. Za ovo tradicionalno planinsko jelo, zbog koga se specijalno dolazi na \u017dabljak ili u Kola\u0161in, ne va\u017ei ono: brzo i lako. Ne mo\u017ee da se pripremi za manje od sata. Taman da se malo pro\u0161eta izme\u0111u visokih jela i smr\u010da, kroz gustu i so\u010dnu travu, napije vode sa hladnog izvora. napravi koja fotografija kraljevskog Durmitora ili carskih Komova sa snijegom na vrhovima i siparima. U me\u0111uvremenu se kuvar potrudio da specijalnom drvenom spravicom, ka\u010damarom (kacama\u0161, tucanj) sjedini krompir i bra\u0161no, oplemeni ka\u010damak\u00a0 kajmakom i sirom, najbolje lisnatim. Uz drvene tanjire za ka\u010damak lijepo se slo\u017ee i drvene \u010da\u0161e za kisjelo mlijeko, doma\u0107e, toliko gusto da se no\u017eem mo\u017ee sje\u0107i. Gozba za sva \u010dula mo\u017ee da po\u010dne.<\/p>\n

<\/a>Flija<\/h4>\n
1 kg bra\u0161na, 2 jaja, 700 ml vode,\u00a0 250 gr maslaca, so po ukusu<\/h6>\n

Pripremiti smjesu od jaja, bra\u0161na i vode koja treba da je malo gu\u0161\u0107a od smjese za pala\u010dinke. Otopiti maslac i podmazati tepsiju.\u00a0 Rernu zagrijati na 180 stepeni. Ka\u0161ikom ravnomjerno razlivati smjesu u tankom sloju, pritom na prekrivaju\u0107i \u010ditavu povr\u0161inu tepsije, ve\u0107 razlivati “u obliku cvijeta”, pa staviti tepsiju u rernu da se zape\u010de i porumeni. Potom izvaditi tepsiju,\u00a0 premazati maslacem,\u00a0 a onda naredni sloj tijesta sipati da se popune praznine, tj. tamo gdje u prethodnom premazivanju nije do\u0161lo tijesto. Isti postupak ponavljati sve dok se ne utro\u0161i \u010ditava smjesa a zatim na kraju premazati fliju maslacem i pe\u0107i 25-30 min da porumeni.<\/p>\n

Flija se tradicionalno priprema ispod sa\u010da, ali kad nema sa\u010da u blizini, poslu\u017ei\u0107e i \u0161poret na drva. Zapravo, bilo kakva rerna. Ovo jelo pripada tipu \u201erazljevu\u0161a\u201c i svojevrsno je lisnato tijesto. Istina, zahtijeva posve\u0107enost, treba nadgledati da se slojevi koji se premazuju rastopljenim maslacem ne prepeku. Flija se mo\u017ee premazivati i smjesom od sira, kajmaka, ili pavlake, koja \u0107e imati isti efekat kao maslac, ali \u0107e ukus biti puniji.<\/p>\n

<\/a>Skrob od kopriva<\/h4>\n
8dl vode , 1dl varenike, 600 gr o\u010di\u0161\u0107enih mladih kopriva, 300gr kukuruznog bra\u0161na,\u00a0 100 gr maslaca,\u00a0 300 gr mladog\u00a0 kajmaka i 300 gr sira, so<\/h6>\n

Bariti (blan\u0161irati) koprive u loncu sa klju\u010dalom vodom oko 5 minuta, procijediti i preliti hladnom vodom da bi se zadr\u017eala zelena boja. Isjeckati ih kada se ocijede. Koprive potom staviti u prethodno posoljenu klju\u010dalu vodu i kuvati 10 minuta na tihoj vatri. Zatim\u00a0 vrhovima prstiju sipati kukuruzno bra\u0161no i polako mije\u0161ati brkljicom (mutilicom) da se smjesa ne bi ugrudvala.Kuvati na umjerenoj temperaturi 30 min. Kada je masa kuvana dodati maslac i usitnjen sir. Servirati u dublje posude, uz kajmak. Mo\u017ee se jesti toplo ili ohla\u0111eno.<\/p>\n

Od starijih ljudi se jo\u0161 mo\u017ee \u010duti da je u ratnim vremenima (a nisu bila rijetka) kopriva spa\u0161avala narod od gladi.<\/p>\n

Za ka\u0161e, \u010dorbe ili pite bere se mlada kopriva. Tada ne \u017eari previ\u0161e, a kuvanjem njeni listovi postanu sasvim bezopasni i meki. Mo\u017ee se brati i kasnije, ako nije prerasla ili isklasala, ali i sa\u010duvati su\u0161enjem. Duga je lista problema i bolesti za koje se \u010daj od koprive preporu\u010duje kao lijek.<\/p>\n

Da bi se bra\u0161no u ovom jelu razbilo i da ne bi ostale grudvice, smi\u0161ljena je posebna sprava koja se u narodu zove \u201ebrkljica\u201c, od grane koja se ra\u010dva na vi\u0161e strana. Onda se brkljica ubaci u skrob i rukama vrti lijevi i desno. Vjerovatno prete\u010da modernog miksera.<\/p>\n

<\/a>Birjan (Pilav)<\/h4>\n
500 gr teletine od vrata ili ple\u0107ke ili piletina, 200 gr pirin\u010da, 4 glavice crnog luka, 1 dl ulja, 2 \u0161argarepe, 1\/2 li vode ili supe, biber, so<\/h6>\n

Kuvati meso dok ne bude kuvano 80% i dodati za\u010dine. Na ulju propr\u017eiti sitno sjeckan luk. Kada bude staklast dodati opran i ocije\u0111en pirina\u010d. Propr\u017eiti 10-15 minuta i naliti sa supom u kojoj se kuvalo meso.<\/p>\n

Kuvano meso isje\u0107i na sitniju par\u010dad, dodati u pirina\u010d, posoliti, promije\u0161ati. Staviti na ringlu dok prokuva, zatim sipati u odgovaraju\u0107i sud, poklopiti\u00a0 i staviti u rernu da se zape\u010de 30 min na 180stepeni, dok te\u010dnost ne ispari.<\/p>\n

Vidjeli ste ve\u0107: poznato zvu\u010di, kao neki ri\u017eoto s mesom. \u010cesto se sprema, uobi\u010dajeno jelo. I nije naporno kako vam se \u010dini, iako u ovom receptu ima gotovo 20 glagolskih radnji. Malecki problem je samo u \u2013 nazivu.<\/p>\n

Istra\u017euju\u0107i recepte za ovo jelo, imali smo dosta problema jer se na razli\u010ditim mjestima razli\u010dito naziva. Na primjer, birjan<\/em> je u Bihoru pirina\u010d sa mesom, dok se recimo u Beranama i Plavu to isto jelo zove pilav. <\/em>A onda smo nai\u0161li na jo\u0161 jednu nelogi\u010dnost – pilav <\/em>je u Bihoru i Bijelom Polju jelo koje se pravi sa tjesteninom, a ne sa pirin\u010dem. No \u2013 kako god se zvalo, jako je ukusno, kalori\u010dno i \u010desto se sprema u na\u0161im doma\u0107instvima.<\/p>\n

<\/a>\u017diva tur\u0161ija<\/h4>\n
1 kg paprika somborki, 1 kg zelenog paradajza, 1 kg korni\u0161ona (krastavaca), 2 l vode, 250 gr soli, 1 ka\u0161ika sir\u0107eta<\/h6>\n

Oprati povr\u0107e,\u00a0 izbosti vilju\u0161kom da bi bolje prodrla voda,\u00a0 i re\u0111ati u posudu. Svaki red povr\u0107a posoliti. Kada se utro\u0161i kompletno povr\u0107e, pritisnuti tanjirom i staviti manji kamen na tanjir. Ostaviti 24 sata da povr\u0107e otpusti sopstvenu te\u010dnost. Prokuvati vodu sa ostatkom soli i ohladiti. Ohla\u0111enom vodom preliti tur\u0161iju, dodati ka\u0161iku sir\u0107eta i opet pritisnuti tanjirom i kamenom. Prekriti i ostaviti da odstoji 21 dan.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Tur\u0161ija je ina\u010de rije\u010d persijskog porijekla, nastala od rije\u010di torshi<\/em> i zna\u010di \u201ekisjelo\u201c. U prakti\u010dno istovjetnoj formi se koristi na srednjem istoku, na cijelom Balkanu i u Turskoj. Veliki broj porodica u Crnoj Gori i na Kosovu danas praktikuje da pravi svoju tur\u0161iju, iako se u supermarketima mogu prona\u0107i svakakve kisjele salate. Ali pravljenje tur\u0161ije je ovdje tradicija, i nikad ona iz prodavnice ne mo\u017ee da se poredi sa onom koja se pravi u ku\u0107i. Jo\u0161 ako porodica ima paprike, krastavce, paradajz i ostalo iz svoje ba\u0161te, onda je to ve\u0107 ne\u0161to posebno. A \u017eiva tur\u0161ija je najrasprostranjenija tur\u0161ija na ovim prostorima, zove se \u017eiva jer se ne kuva i ne pe\u010de, lako se sprema a svi je vole. Starinska \u017eiva tur\u0161ija se priprema bez konzervansa i vinobrana. Jo\u0161 jedno od jela koja su jako dobra za mamurluk! A rekli su nam i ovo \u2013 pojava plijesni \u0107e se sprije\u010diti ako se ukrste gran\u010dice vi\u0161nje ili stavi \u0161aka kopriva, prije nego se stavi tanjir i kamen.<\/p>\n

<\/a>A\u0161ure<\/h4>\n
200 gr tu\u010dene p\u0161enice, 1 kru\u0161ka, 1 jabuka, 50 gr suvih smokvi, 50 gr \u0161e\u0107era<\/h6>\n

Skuvati p\u0161enicu, ocijediti i staviti da se\u00a0 ohladi. Potom dodati vo\u0107e izrezano na kocke i \u0161e\u0107er. P\u0161enicu prije pripreme treba\u00a0 ostaviti da odstoji u vodi preko no\u0107i.<\/p>\n

A\u0161ure\u00a0ili Noin puding, kako se jo\u0161 naziva,\u00a0je\u00a0islamski<\/a>\u00a0desert, koji se uobi\u010dajeno priprema na praznik\u00a0A\u0161ure<\/a>, desetog dana islamskog mjeseca Muharrema.<\/p>\n

A\u0161ure se priprema od 7 do 77 namirnica – vo\u0107a, ora\u0161astih plodova i \u017eitarica, kojih mora biti neparan broj, a dijeli se s prijateljima i susjedima, najmanje u tri ku\u0107e. Simbolika a\u0161ure se vezuje za poslanika Nuha a.s. ili Nou, a rije\u010d je o specifi\u010dnom jelu koje se slu\u017eilo kada je Nuhova a.s\/Noina\/Nojeva barka pristala na kopno nakon velikog svjetskog potopa. Tog dana su ljudi sa barke pripremili ovo jelo zato \u0161to im je nakon duge plovidbe preostalo pomalo od raznih vrsta namirnica, koje su na kraju skupa skuvali i pojeli. Zato je ova poslastica simbol zajedni\u0161tva, i kao takva se o\u010duvala do dana\u0161njeg dana.<\/p>\n

<\/a>Ak\u0161ija\u0161<\/h4>\n
300 gr borovnica, 4-5 ka\u0161ika bra\u0161na, 4-5 ka\u0161ika \u0161e\u0107era, 2 kesice vanilinog \u0161e\u0107era, 0.5 l vode<\/h6>\n

Skuvati borovnice u vodi i kada su kuvane ocijediti ih. U vodu u koju su se kuvale borovnice dodati \u0161e\u0107er, vanilin \u0161e\u0107er i bra\u0161no razmu\u0107eno sa malo vode i to skuvati. Kada je smjesa kuvana dodati skuvane borovnice i lagano izmije\u0161ati. Izliti u zdjele dok je vru\u0107e.<\/p>\n

Bez aditiva i konzervansa. Bez mlijeka. Lagana i zdrava poslastica od borovnice. Ne\u0161to kao puding, ili sutlija\u0161. Tokom manifestacije Dani borovnice u Plavu, doma\u0107ini ak\u0161ija\u0161 slu\u017ee u drvenim \u010dinijama. U Ro\u017eajama se nekako ak\u0161ija\u0161 pretvorio u ik\u0161ija\u0161. U novije vrijeme za pripremu ove poslastice umjesto smjese od bra\u0161na koristi se puding od vanile.<\/p>\n<\/div><\/div>

<\/div>