{"id":5878,"date":"2021-05-23T16:56:05","date_gmt":"2021-05-23T16:56:05","guid":{"rendered":"http:\/\/accursed-mountains.me\/o-prokletijama\/biodiversity\/"},"modified":"2021-07-01T21:17:12","modified_gmt":"2021-07-01T21:17:12","slug":"biodiverzitet","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/accursed-mountains.me\/bs\/o-prokletijama\/biodiverzitet\/","title":{"rendered":"Biodiverzitet"},"content":{"rendered":"

Slo\u017eena geomorfologija terena, raznovrsni klimatski uslovi koji se kre\u0107u od submediteranske klime pa do visokoplaninske alpske klime, uslovili su veliku raznovrsnost \u017eivotnih zajednica sa bogatom florom, bujnom vegetacijom kao i bogat \u017eivotinjski svijet.\u00a0<\/span><\/p>\n

Flora\u00a0<\/b><\/p>\n

Planinski masiv Prokletija svrstava se u floristi\u010dki i vegetacijski najbogatiju planinu na Balkanu. Ovdje je koncentrisano kao u nekom bogatom botani\u010dkom vrtu, skoro 2000 razli\u010ditih biljnih vrsta od kojih se po svom zna\u010daju izdvajaju endemi\u010dne, reliktne i rijetke vrste. Tako\u0111e, karakteristi\u010dna je zastupljenost ljekovitog, aromati\u010dnog, medonosnog i samoniklog jestivog bilja. <\/span>Na popisu za\u0161ti\u0107enih biljnih vrsta u Crnoj Gori nalazi se njih 415, od kojih se \u010dak 60 nalazi na Prokletijama. Neke od vrsta koje se svojom ljepotom i zna\u010dajem izdvajaju su Pan\u010di\u0107ev maklen (<\/span>Acer intermedium<\/span><\/i>), vuflenija (<\/span>Wulfenia blecic<\/span><\/i>), runolist (<\/span>Leontopodium alpinum<\/span><\/i>), valerijana, (<\/span>Valeriana pancicii), no\u0107ni pucavac (Silene macrantha), itd.\u00a0<\/span><\/p>\n

Od biljnih zajednica, kao najva\u017eniji privredni ali i turisti\u010dki resurs izdvajaju se \u0161ume. One su neprocjenljiv izvor estetskih vrijednosti i nezamjenljiv faktor za\u0161tite \u010dovjekove sredine. Najtraktivnije su \u010detinarske \u0161ume u kojima dominiraju jedinstvene reliktne vrste bora molika (<\/span>Pinus peuce<\/span><\/i>) i munika (<\/span>Pinus heldreichii<\/span><\/i>). Najtipi\u010dnije i najkvalitetnije sastojine ove \u0161ume na Balkanskom poluostrvu, nalaze su upravo na Prokletijama.\u00a0<\/span><\/p>\n

Molika i munika se na Prokletijama javljaju u \u010distim i mje\u0161ovitim sastojinama, sa smr\u010dom i bukvom gdje zauzimaju gornje djelove \u0161umske vegetacije. Molika se mo\u017ee na\u0107i na visini od 1000 pa do preko 2000 m, dok se munika srije\u0107e u pojasu od 1700 do 2000 m. Ove \u0161ume imaju svojstvo pra\u0161umskog tipa i predstavljaju pravu floristi\u010dku rijetkost.\u00a0<\/span><\/p>\n

Fauna<\/b><\/p>\n

Prokletije obiluju bogatom i raznovrsnom faunom sisara, ptica, riba, vodozemaca i beski\u010dmenjaka. Brojne vrste su zakonom za\u0161ti\u0107ene. Kada je rije\u010d o insektima, karakteristi\u010dni predstavnici su \u0161umski mrav (<\/span>Formica rufa<\/span><\/i>), jelenak (<\/span>Lacanus cervus<\/span><\/i>) i leptiri \u2013 apolonov leptir (<\/span>Paranassius apollo<\/span><\/i>) i lastin repak (<\/span>Papilio machaon<\/span><\/i>).\u00a0<\/span><\/p>\n

Prokletije su najzna\u010dajniji centar diverziteta herpetofaune. Na pojedinim lokalitetima nalaze se najve\u0107e populacije planinskog mrmoljka. Ako govorimo o endemizmu, od \u010detrdeset vrsta vodozemaca i gmizavaca na \u0161irem podru\u010dju Prokletija devet vrsta su endemi\u010dne. Prisutne su su vrste poput \u017eaba krasta\u010da (<\/span>Bufo bufo<\/span><\/i>), zelena krasta\u010da (<\/span>Bufo viridis<\/span><\/i>), na\u0161a najmanja \u017eaba gatalinka (<\/span>Hyla arborea<\/span><\/i>) dok obje vrste planinskih mrmoljaka (mali i planinski <\/span>Triturus vulgaris, T. alpestris<\/span><\/i>) \u017eive u planinskih jezerima, barama i lokvama.\u00a0<\/span><\/p>\n

Ptice su najugro\u017eenija i najosjetljivija grupa \u017eivotinjskog svijeta na svjetskom nivou. Povoljni uslovi za ornitofaunu uslovili su bogatu i raznovrsnu faunu ptica. Na podru\u010dju Prokletija do sada je zabilje\u017eena 161 vrsta ptica. Spisku se mo\u017ee dodati jo\u0161 dvadesetak vrsta koje je mogu\u0107e registrovati, tako da se dolazi do podatka da su Prokletije najvjerovatnije masiv s najbogatijom ornitofaunom u Crnoj Gori. Prisutni su morski gnjurci, gnjurci, kormorani, \u010daplje, plovke, jastrebovi, sokolovi, koke, barske koke, zujavci, \u0161ljuke, galebovi, kukavice, sove, legnjevi, \u010diope, zlatovrane, vodomari, pupavicu, detlici, laste, \u0161eve, pliske, svra\u010dci, vuge, \u010dvorci, vrane…<\/span><\/p>\n

Kada je rije\u010d o fauni sisara, medvjed (<\/span>Ursus arctos<\/span><\/i>), lisica (<\/span>Vulpes vulpes<\/span><\/i>) i vuk (<\/span>Canis lupus<\/span><\/i>), vrlo uobi\u010dajene \u017eivotinje ovih prostora. Srna (<\/span>Capreolus capreolus<\/span><\/i>) je veoma rijetka, dok je divokoza (<\/span>Rupicapra rupicapra<\/span><\/i>) uobi\u010dajena \u017eivotinja za ovaj prostor, kao i divlja svinja (<\/span>Sus scrofa<\/span><\/i>) i zec (<\/span>Lepus europeus<\/span><\/i>). Od sitnih sisara za ovo podru\u010dje navode se: \u0161umska rov\u010dica (<\/span>Sorex araneus<\/span><\/i>), alpska rov\u010dica (<\/span>Sorex alpinus<\/span><\/i>), vodena rov\u010dica (<\/span>Neomys fodiens<\/span><\/i>), mo\u010dvarna rov\u010dica (<\/span>Neomys anomalus<\/span><\/i>), slijepa krtica (<\/span>Talpa coeca<\/span><\/i>), kao me\u0111unarodno za\u0161ti\u0107ene vrste.<\/span><\/p>\n<\/div><\/div>

<\/div>