Geografske karakteristike

Visoki planinski vijenac Prokletije nalazi se na dodiru Dinarskog planinskog sistema i Šarskih planina, na granici tri Balkanske zemlje – Crne Gore, Kosova i Albanije. Prostire se na više od 3500 m2 površine i 650 km dužine. Prokletije predstavljaju jedan od najzamršenijih, najnepristupačnijih ali ujedno i najdivnijih planinskih masiva na Balkanskom poluostrvu. Čini ga preko 40 planinarskih vijenaca koji se prepliću i ukrštaju, ispunjavajući prostor između Zetske kotline na jugu, doline Drima na istoku, Metohijske kotline na sjeveru i Plavsko-Gusinjske kotline i doline gornjeg Ibra na zapadu.

Čuveni geograf Jovan Cvijić još 1913. godine, opisao je Prokletije kao divljinu koja uliva zebnju i strah. Prvi evropski istraživač koji je to područje posjetio bio je austrijski geolog Ami Boué, koji je područje opisao kao „Alpe Južne Europe“. Upravo zbog krševitih pejzaža, divlje, teško pristupačne prirode, oštrih i zupčastih vrhova, Prokletije su i dobile naziv koji asocira na surovost ovog planinskog masiva i težak život čovjeka koji živi u njihovoj blizini. S druge strane, vizuelni utisak koji stičete pri prvom susretu sa Prokletijama, veoma brzo promijeni spoznaja o prirodnim ljepotama ovog kraja, o prelijepim jezerima, pašnjacima i šumama. Granični položaj Prokletija i relativno slaba saobraćajna povezanost sa okolnim mjestima učinile su da su ova planina još uvijek bude vrlo interesantan i neiscrpan izvor istraživanja netaknute prirode naročito primamljiv ljubiteljima prirode, planinarima i alpinistima, ljudima avanturističkog duha.

Središnje mjesto u ovom planinskom masivu zauzima Bogićevica sa susjednim visokim grebenima gdje se diže i najviši vrh Maja jezerce (2694 m u Albaniji). Prema jugu, planinski grebeni prelaze u sve niže vijence koji neprekidno tonu prema Skadarskom jezeru. Sjeverno, Prokletije se račvaju u dva posebna planinska bedema koji sa tri strane obuhvataju metohijsku kotlinu. Tri najviša vrha Prokletijskog masiva u Crnoj Gori su Zla Kolata 2534 m, Maja Kolata 2528 m i Maja Rosit 2524 m a na Kosovu Maja e Gjeravicës 2656 m, Maja e Marjashit 2530 m i Maja e Ropës 2505 m. Na današnji izgled Prokletija najdublje tragove ostavilo je djelovanje lednika. Nekada su se najveći lednici kretali sa centralnih grebena prokletijskih planina, dolinama Vrmoše, Grnčara i Plavsko-Gusinjskog bazena, dok danas nema trajnih lednika u Prokletijama. Najveći od njih, dužine 35 km završavao se na mjestu gdje je danas Plavsko jezero – najveće ledničko jezero na Balkanu.

Menu