Biodiverzitet

Složena geomorfologija terena, raznovrsni klimatski uslovi koji se kreću od submediteranske klime pa do visokoplaninske alpske klime, uslovili su veliku raznovrsnost životnih zajednica sa bogatom florom, bujnom vegetacijom kao i bogat životinjski svijet. 

Flora 

Planinski masiv Prokletija svrstava se u floristički i vegetacijski najbogatiju planinu na Balkanu. Ovdje je koncentrisano kao u nekom bogatom botaničkom vrtu, skoro 2000 različitih biljnih vrsta od kojih se po svom značaju izdvajaju endemične, reliktne i rijetke vrste. Takođe, karakteristična je zastupljenost ljekovitog, aromatičnog, medonosnog i samoniklog jestivog bilja. Na popisu zaštićenih biljnih vrsta u Crnoj Gori nalazi se njih 415, od kojih se čak 60 nalazi na Prokletijama. Neke od vrsta koje se svojom ljepotom i značajem izdvajaju su Pančićev maklen (Acer intermedium), vuflenija (Wulfenia blecic), runolist (Leontopodium alpinum), valerijana, (Valeriana pancicii), noćni pucavac (Silene macrantha), itd. 

Od biljnih zajednica, kao najvažniji privredni ali i turistički resurs izdvajaju se šume. One su neprocjenljiv izvor estetskih vrijednosti i nezamjenljiv faktor zaštite čovjekove sredine. Najtraktivnije su četinarske šume u kojima dominiraju jedinstvene reliktne vrste bora molika (Pinus peuce) i munika (Pinus heldreichii). Najtipičnije i najkvalitetnije sastojine ove šume na Balkanskom poluostrvu, nalaze su upravo na Prokletijama. 

Molika i munika se na Prokletijama javljaju u čistim i mješovitim sastojinama, sa smrčom i bukvom gdje zauzimaju gornje djelove šumske vegetacije. Molika se može naći na visini od 1000 pa do preko 2000 m, dok se munika srijeće u pojasu od 1700 do 2000 m. Ove šume imaju svojstvo prašumskog tipa i predstavljaju pravu florističku rijetkost. 

Fauna

Prokletije obiluju bogatom i raznovrsnom faunom sisara, ptica, riba, vodozemaca i beskičmenjaka. Brojne vrste su zakonom zaštićene. Kada je riječ o insektima, karakteristični predstavnici su šumski mrav (Formica rufa), jelenak (Lacanus cervus) i leptiri – apolonov leptir (Paranassius apollo) i lastin repak (Papilio machaon). 

Prokletije su najznačajniji centar diverziteta herpetofaune. Na pojedinim lokalitetima nalaze se najveće populacije planinskog mrmoljka. Ako govorimo o endemizmu, od četrdeset vrsta vodozemaca i gmizavaca na širem području Prokletija devet vrsta su endemične. Prisutne su su vrste poput žaba krastača (Bufo bufo), zelena krastača (Bufo viridis), naša najmanja žaba gatalinka (Hyla arborea) dok obje vrste planinskih mrmoljaka (mali i planinski Triturus vulgaris, T. alpestris) žive u planinskih jezerima, barama i lokvama. 

Ptice su najugroženija i najosjetljivija grupa životinjskog svijeta na svjetskom nivou. Povoljni uslovi za ornitofaunu uslovili su bogatu i raznovrsnu faunu ptica. Na području Prokletija do sada je zabilježena 161 vrsta ptica. Spisku se može dodati još dvadesetak vrsta koje je moguće registrovati, tako da se dolazi do podatka da su Prokletije najvjerovatnije masiv s najbogatijom ornitofaunom u Crnoj Gori. Prisutni su morski gnjurci, gnjurci, kormorani, čaplje, plovke, jastrebovi, sokolovi, koke, barske koke, zujavci, šljuke, galebovi, kukavice, sove, legnjevi, čiope, zlatovrane, vodomari, pupavicu, detlici, laste, ševe, pliske, svračci, vuge, čvorci, vrane…

Kada je riječ o fauni sisara, medvjed (Ursus arctos), lisica (Vulpes vulpes) i vuk (Canis lupus), vrlo uobičajene životinje ovih prostora. Srna (Capreolus capreolus) je veoma rijetka, dok je divokoza (Rupicapra rupicapra) uobičajena životinja za ovaj prostor, kao i divlja svinja (Sus scrofa) i zec (Lepus europeus). Od sitnih sisara za ovo područje navode se: šumska rovčica (Sorex araneus), alpska rovčica (Sorex alpinus), vodena rovčica (Neomys fodiens), močvarna rovčica (Neomys anomalus), slijepa krtica (Talpa coeca), kao međunarodno zaštićene vrste.

Menu